Princip: ''prevari ili budi prevaren''

Ovo je jedno načelo koje sam ja sam sebi nametnuo u radu, a pomalo ga nespretno nazvao ovako grubo. Ipak, bez obzira što zvuči tako kako zvuči, princip je vrlo jednostavan i 'bezopasan', a odnosi se na način na koji slažem vježbe u treningu. Zadatak svakog trenera je da informacije o vježbi svede na minimum, a da vježba opet bude svima razumljiva i da sportaši izvodeći ju zadovolje cilj koji je trener zamislio za tu vježbu. Amerikanci koriste naziv 'twitter trener', a to znači da potrebne informacije mora znati sažeti u 160 znakova (ili koliko je već ograničenje na twitteru). Ovaj princip zasniva se na toj logici i doslovno pokušava ono što mu i sam naziv kaže. Trener konstruira vježbu u kojoj mu je zadatak da sportaši odrađuju nešto točno na način na koji je on to zamislio. Ukoliko se to i dogodi on je sportaše 'prevario' jer im nije morao posebno objašnjavati svrhu i smisao vježbe nego su oni sve to izveli budući je vježba takvog karaktera. Ukoliko sportaši pronađu način da se 'švercaju' i koriste 'rupe' u pravilima zbog kojih onda ne ispunjavaju cilj koji si je trener zacrtao, onda su oni 'prevarili' trenera, a na njemu je da tu vježbu ili korigira za ubuduće ili ju izbaci iz uporabe. Tako jednostavno.

VELIKE SPORTSKE POBJEDE: ''Ester Ledecka''

Nedavno su spušteni zastori na Zimske olimpijske igre koje su nažalost, u odnosu na ljetnu verziju, poprilično zanemarene i puno slabije vrednovane, a samim time i praćene pa tako mnogi ostanu zakinuti za nevjerojatne uspjehe, priče i scenarije koje samo sport može kreirati. Zato ću se ja pobrinuti da ne ostanete uskraćeni i prepričati vam priču o apsolutnoj senzaciji, sportašici koja se upisala u povijest. Ester Ledecka čehinja je koja je svoje ime upisala u sportsku povijest kao trenutno jedina sportašica ikada koja je na istim olimpijskim igrama osvojila dva zlata u dva različita sporta. Ester se inače bavi daskanjem i tu je kao svjetska prvakinja došla kao izraziti favorit što je u svom nastupu u paralelnom veleslalomu i pokazala, te se okitila najsjajnijim odličjem. Međutim, ono što je iznenadilo i očaralo svjetsku javnost je njen nastup tjedan dana ranije u alpskom skijanju u disciplini superveleslaloma. U toj disciplini Ester je već nastupala u utrkama Svjetskog kupa, ali nikada nije bila niti blizu nekog zapaženijeg rezultata. U PyeongChangu čehinja je odlučila 'zagrijati se' za nastup u daskanju utrkom u veleslalomu. Da stvar bude impresivnija skije za nastup posudila je od kolegice Mikaele Shiffrin, a kada je sa startnim brojem 26 bilo vrijeme za nju da se krene spuštati većina TV postaja već se odjavila iz programa proglasivši, u tom trenutku vodeću, Annu Veith pobjednicom i čestitavši joj na obrani titule koju je osvojila prije četiri godine u Sočiju. Ipak, Ledecka je u cilj ušla kao prvoplasirana i tako šokirala sve prisutne, a prema neprocjenjivom izrazu njenog lica sebe najviše. 

Cijela ova priča zvuči impresivno, ali da bi dobila onaj pravi filmski scenarij fali još nešto, a ova djevojka ima spremno u rukavu i 'to nešto'. Naime, priča kaže kako je Ester odlična i u jedrenju na dasci, te kako će se i u toj disciplini pokušati kvalificirati na ljetne olimpijske igre, a ako i tu uspije doći do zlata onda će se sigurno o njoj pisati knjige i snimati filmovi. Neka joj je sa srećom.

Krajnje je vrijeme da skinemo maske!

Nekidan sam posjetio, kao i svake godine, međunarodnu konferenciju ''Kondicijska priprema sportaša'' i tamo pronašao jedan zanimljiv rad u kojem je glavni protagonista takozvana visinska maska. Odavno smatram da je pomodarstvo u struci veliki problem jer se zbog kojekakvih proizvoda iz top-shopova, u čiju se efikasnost njihovi izumitelji kunu, gubi smisao i narušavaju istinski principi treninga kao takvog jer svaka nova napravica sama je sebi svrha, a sve manje sredstvo i alat. Slična priča događa se i s 'visinskom maskom' za koju sam i prije tvrdio da mi 'ne pije vodu', ali sam eto bio lijen da bih svoja razmišljanja potkrijepio konkretnijim podacima iz prakse ili istraživanjima. Na moju sreću postoje mladi i ambiciozni ljudi koji su spremni na proučavanje istraživanja vezanih za ovu tematiku pa se mogu poslužiti njihovim rezultatima kako bih potvrdio svoja razmišljanja. 

Radu je službeni naziv ''Utjecaj korištenja visinske maske na aerobne i anaerobne sposobnosti'', a autori su Lucijan Šupljika Gabelica mag. Cin. i Karlo Šemiga mag. Cin. Oni su rad na konvenciji predstavili u obliku poster prezentacije što je novost na ovoj konferenciji, a kompletan rad im se nalazi na službenom CD-u događaja. 

Autori su u radu opisali brojna znanstvena istraživanja koja su se bavila primjenom navedene maske i učincima treninga u kojima se ista koristila. Za one koji nisu upoznati - visinska maska je naprava koja se stavlja na lice, a pritom pokriva usta i nos te otežava disanje tijekom treninga. Proizvođači takvih maski tvrde da ona simulira visinski trening i povećava aerobni kapacitet (VO2 max), izdržljivost i unapređuje rad pluća. Maska na sebi ima otvore različitih veličina i protočne ventile. Otvori i protočni ventili mogu se namještati kako bi se povećao ili smanjio otpor disanju prilikom nošenja maske. U obilježjima maske također se navodi da sistem s više razina otpora simulira visine od 914 do 5486 metara (Porcari i sur., 2016).

Nakon predstavljanja i pojašnjenja raznih studija došli su do zaključka kako - većina spomenutih maski, iako reklamirane drugačije, ne mogu promijeniti atmosferski tlak u kojem sportaš trenira. Noseći visinsku masku i dalje udišemo zrak s otprilike 21% kisika te s istim parcijalnim tlakom kisika na visini na kojoj se nalazimo prilikom treninga. Većina maski otežava disanje na način da su usta i nos prekriveni. Takve maske mogu biti učinkovite u povećanju dišnog kapaciteta, ali ne mogu izazvati efekte i fiziološke promjene kao pravi hipoksični trening (Garner, 2011). U ovome trenutku nema dovoljno dokaza koji bi podržali korištenje ovakve vrste visinske maske kao simulatora veće nadmorske visine, odnosno zamjene za hipoksični visinski trening. Istraživanja nisu pokazala učinak na aerobni i anaerobni kapacitet, izdržljivost niti poboljšanje sportske izvedbe. Statistički značajne razlike između utjecaja maske na količinu hemoglobina u krvi u odnosu na kontrolne grupe nisu pronađene. Također, nošenje maske može narušiti usredotočenost kod izvođenja vježbi, otežati disanje i smanjiti broj ponavljanja u treningu čime se smanjuje i sam intenzitet treninga.